MAMA, ŠTA JE TO KUĆA? Priča naše djece u izbjegličkim kampovima u Siriji

„Već dvije godine se obraćam institucijama u BiH, koje još uvijek nisu rješile pitanje povratka moje sestre. Uvijek se govori kako se radi na tome, ali još uvijek ništa. Djeca su u uzrastu od tri, četiri i dvanaest godina. Obilježavaju ih kao teroriste, a oni su samo djeca. Djeca i žene nisu krivi“, govori Alema.

Naročito je pogađa, kako dodaje, činjenica da se djecu označava kao takve, jer ona nisu mogla birati gdje će se roditi, a najviše ispaštaju. Povremeno se čuje sa sestrom, a tada joj najteže bude, kada čuje kako djeca govore o kući.

„Kada je moja sestra pričala djeci ići ćemo u Bosnu kući, najmlađi sin je pitao mama šta je to kuća? To vam dovoljno govori kako je djeci tamo. Njima je kuća šator usred ničega“, priča Alema.

Rokova za njihovo vraćanje kući, bilo je, kako navodi mnogo. Iste te rokove probijali su sami nadležni, a posljednje što su rekli je da će to biti kraj septembra. Međutim, nije do toga došlo. Ipak, Alema ne gubi nadu, iako bi voljela dobiti nešto konkretnije od informacije: „Radimo na tome“.

Svjesna je činjenice da je njena sestra pogriješila u trenutku kada je otišla tamo, ali bi joj bilo lakše kada bi se pronašao način da se ona i djeca vrate, jer nisu birali sudbinu koja ih je zadesila.

Prema posljednjim informacijama Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, ustupljenih BUKA magazinu, trenutno se u u kampovima na sjeveroistoku Sirije nalazi oko 100 000 izbjeglica. Uglavnom je riječ o ženama i djeci.

„Samo u kampu Al-Hol se nalazi preko 68 000 ljudi. Oko 90% izbjeglica su državljani Sirije i Iraka, ali ima i stranih državaljana. Procjenjuje se da su dvije trećine od ukupnog broja djeca“, rekli su iz MKCK.

Dodaju kako je humanitarna situacija u kampovima jako zabrinjavajuća. A prema informacijama sa terena, smještajni kapaciteti kampova su odavno premašeni i mnoge porodice sa djecom moraju spavati na otvorenom, u lošim higijenskim i vremenskim uslovima.

„Mi iz MKCK, zajedno sa kolegama iz sirijsko – arapskog Crvenog polumjeseca, radimo sve što je u našoj moći kako bismo boravak tih ljudi u izbjegličkim kampovima učinili što humanijim. Za potrebe smještaja u kampu, objezbjedili smo i postavili dodatnih 550 šatora. U maju ove godine, uspostavili smo i terensku bolnicu, u kojoj je u posljednja tri mjeseca medicinska pomoć pružena preko 3500 osoba“, naglasili su iz MKCK.

Osim toga, navode da redovno obezbjeđuju hranu i vodu, a do sada su osigurali preko milion obroka i 500 000 litara pitke vode za potrebe ljudi u kampovima. Pomažu u uspostavljanju kontakata sa članovima porodice, jer su, kako navode, mnogi izgubili kontakt sa njima.

„Tu postoje maloljetne osobe koje su stigmatizirane zbog toga što se povezuju sa Islamskom Državom ili djeca, mlađa od pet godina, koja su rođena u Siriji i koji imaju dokumente izdate jedino od strane Islamske Države. Obje ove grupe se nalaze u veoma teškoj poziciji, gdje su diskriminirani i zaboravljeni od stane svojih država“, navode iz MKCK.

Naglašavaju da sva djeca zaslužuju human tretman i da ih treba tretirati prije svega kao žrtve, bez obzira na to jesu li oni ili njihovi roditelji povezani s oružanim grupama.

Po Ženevskim konvencijama, svi imaju pravo na human tretman uključujući fer suđenje u skladu sa zakonom. A neophodno je obratiti pažnju na djecu i omogućiti im zaštitu i osnovna prava.

Na to su nedavno ukazale i Organizacije civilnog društva za promociju i zaštitu prava djeteta, Save The Children, Hope and Homes for Children i World Vision, koje su uputile poziv institucijama Bosne i Hercegovine da u što skorijem roku poduzmu odgovarajuće mjere pripreme za povratak i osiguraju uslove za adekvatnu adaptaciju i reintegraciju u društvo djece stranih boraca iz BiH koja borave na području Sirije i Iraka.

izvor: ww.6yka.com